среда, 25. јануар 2017.

Zašto postoje oprečna mišljenja o izlaganju dece stranim jezicima i o dvojezičnosti u ranom dobu?

                    Roditelji su često zbunjeni različitim stavovima.

VAŽNO: Danas mnogi svoje STAVOVE iznose kao da su ČINJENICE. Dakle, obratite pažnju od koga tražite savet. Stručnjaci za ovu oblast su PSIHOLINGVISTI, logopedi SPECIALIZOVANI ZA RAD SA DVOJEZIČNOM DECOM,  profesori jezika koji imaju dugogodišnje iskustvo u radu sa decom predškolskog doba i profesori jezika koji sami imaju dvojezičnu decu. 
Nažalost, o fenomenu dvojezičnosti  u našoj sredini malo se diskutuje sa stručnjacima. Stoga, želje i napore roditelja da odgajaju dvojezično dete često osujete saveti nedovoljno upućenih.

Razlozi za različita mišljenja uglavnom su:

1) Neprecizna komunikacija: Činjenica je da će dete imati izraženije jezičke veštine na jeziku kojem je više izloženo. Ukoliko žele da dominantan jezik bude srpski,  roditelji bi trebalo da osiguraju ovu dominantnost najpre kvalitetnim svakodnevnim razgovorima sa decom na srpskom, uključivanjem deteta u društvo (npr. vrtići), čitanjem knjiga primerenih njihovom uzrastu, itd. Međutim, to ne znači da će izlaganje drugom jeziku i/ili usvajanje drugog jezika oštetiti jezički razvoj deteta. Kada logopedi savetuju roditeljima da decu izlažu više jednom jeziku, neki roditelji to tumače kao poruku da odustanu od izlaganja drugim jezicima i/ili rane dvojezičnosti jer su štetni.

2) Zablude (mitovi) koji i dalje opstaju iako je mnoge nauka odbacila pre nekoliko decenija. Kada dete kod nas ima jezičkih i drugih razvojnih poteškoća, a gleda crtane filmove na engleskom, pojedini logopedi izvode zaključak da dete ima jezički poremećaj jer je bilo izloženo drugom jeziku prerano. Nema nijednog naučnog dokaza da je rano izlaganje drugim jezicima (preko roditelja, audio/vedeo materijala, itd)  uzrok jezičkih poremećaja! Problem može biti preterano sedenje ispred ekrana (ekranizam) i nedovoljna izloženost srpskom jeziku.  (Pročitajte: Da li malo dete sme da gleda crtane filmove na stranom jeziku? ) Od nekih naših logopeda možete čuti i da je mešanje jezika u govoru problem i da zahteva logopedski tretman. U stvari, najčešće se radi o pojavi koja se stručno naziva mešanje kodova (code - mixing) i to je sasvim normalna pojava i u jezičkom razvoju dvojezične dece i kod odraslih bilingvala. Dakle, stručnu procenu u ovom slučaju može dati samo logoped specijalizovan za dvojezičnu decu (takvih kod nas ili nema ili ih je veoma malo). Pročitajte i: Mitovi o dvojezičnosti 

3) Na mnogim studijskim programima na kojima se školuju budući profesori maternjeg/stranih jezika i logopedi ne postoje predmeti o ranoj dvojezičnosti/usvajanju drugih jezika (poput Psiholigvistike u čijem se okviru stiču znanja o ranoj dvojezičnosti) niti se ovoj pojavi posvećuje puno pažnje u okviru Metodike nastave. Stoga, mnogi profesori stranih jezika nemaju ažurirana teorijska znanja kao ni praktične veštine o razvoju dvojezičnosti kod dece. Praksu u okviru predmeta Metodika nastave studenti uglavnom obavljaju u osnovnim i srednjim školama u formalnom obrazovanju. Paradoksalno ali i očekivano zbog svega navedenog, mali broj nastavnika stranih jezika ima decu koja su u predškolskom uzrastu postala dvojezična.

4) Neetičnost i neprofesionalnost: Pojedini stručnjaci su upoznati sa činjenicama u vezi sa  ranom dvojezičnošću ali se oglušuju o njih jer im to ne donosi profit. Npr. činjenica da dete može da usvaja više jezika od rođenja u podsticajnom porodičnom okruženju neke škole stranih jezika koje rade sa malom decom vide kao pretnju. Stoga, kada govore o ranoj dvojezičnosti, spominju samo uzrast od kog oni primaju polaznike. S druge strane, neetični logopedi koji znaju da dvojezična deca imaju malo drugačiji jezički razvoj od jednojezične (što je normalno!) predstavljaju ga roditeljima kao jezički poremećaj i tako naplaćuju ono što bi dete i samo bez njihove pomoći savladalo.





Dečak David Mićić iz Banjaluke govori engleski jezik koji najvećim delom usvaja preko crtanih filmova (snimak iz 2015)

Milena Mićić, magistar engleskog jezika i majka dvojezičnog deteta

Pročitajte i:

Naša deca koja govore engleski
Zašto rana dvojezičnost?
Manje poznate prednosti bilingvizma
Mitovi o dvojezičnosti
Normalan jezički razvoj ili jezički poremećaj?
Kako odabrati školu stranih jezika
Fondacija Novak Đoković promoviše dvojezičnost
Razlika između usvajanja i učenja jezika
Zamke usvajanja jezika preko medija
Image result for bilingual kids

четвртак, 19. јануар 2017.

Višejezičnost i patriotizam


Znam i govorim samo srpski jer volim svoj jezik i narod! 

Da li je to patriotizam?

Da li je vojvoda Živojin Mišić bio  patriota? A Laza Kostić, Njegoš, Jovan Dučić, Vladimir Ćorović? Novak Đoković?

Zajedničko za ove i mnoge druge naše istaknute pojedince je da su bili ili jesu poliglote!

Bilingvali i poliglote bili su i:

  •   Vuk Karadžić 
  •   Dositej Obradović
  •   Đuro Daničić 
  •   Bogdan Popović
  •   Ivo Andrić 
  •   Miloš  Crnjanski
  •   Isidora Sekulić
  •   Anica Savić Rebac
  •   Vojvoda Putnik
  •   Jovan Cvijić
  •   Milutin Milanković 
  •   Mihailo Petrović Alas
  •   Nikola Tesla
  •   Mihajlo Pupin
  •   Dušan Popov
  •   Josif Pančić
  •   Vladimir Ćorović
  •   Nadežda Petrović
  •   Uroš Predić
  •   Laza K. Lazarević
  •   Vasko Popa
  •   Stanislav Vinaver
  •   Mihailo Obrenović
  •   Milan Obrenović
  •   Jovan Skerlić
  •   Nikolaj Velimirović
  •   Branislav Petronijević
  •   Momčilo Nastasijević
  •   Jelena Dimitrijević
  •   Katarina Milovuk
  •   Vuka Velimirović
  •   Stanka Glišić
  •   Maga Magazinović
  •   Milica Stojadinović Srpkinja
  •   Danica Dana Jovanović
  •   Olivera Lazarević
  •   Anastasija Naka Spasić
  •   Konstantin Jovanović
  •   Milena Pavlović Barili
  •   Mileva Anštajn
  •   Bora Kostić
  •  Jelica Belović Bernadžikovska
  •  Svetomir Nikolajević
  •  Ivan Jugović
  •  Lenka Dunđerski
  •  Laza Kostić

Ne zaboravimo ni da su majke i supruge mnogih naših vladara i istaknutijih pojedinaca bile strankinje, tako da je dvojezičnost i višejezičnost bila uobičajena sredina u kojoj su mnoga naša deca odrastala.

Petogodišnji dečak iz Republike Srpske govori engleski jezik koji najvećim delom usvaja preko crtanih filmova (video)
Zašto rana dvojezičnost?
Manje poznate prednosti bilingvizma
Mitovi o dvojezičnosti
Normalan jezički razvoj ili jezički poremećaj?
Kako odabrati školu stranih jezika
Razlika između usvajanja i učenja jezika
Zamke usvajanja jezika preko medija

Image result for poliglota

уторак, 17. јануар 2017.

Dvojezičnost pre druge godine: Nauka kaže DA!

Od naših logopeda i pedagoga  češto ćete čuti da dete ne bi tebalo izlagati drugom jeziku pre nego što se oformi stabilna baza maternjeg jezika. Nauka, međutim, nudi dokaze koji potvrđuju upravo suprotno. Dakle, što ranije to bolje! Dvojezičnost za dete ne znači samo mogućnost komuniciranja na dva jezika, nego mnogo više od toga (pogledajte ceo snimak).

Ukoliko nemate vremena da pogledate ceo video snimak, "skoknite" do 39:40 i gledajte barem do 42. minuta:


Profesorica PETITTO (VIDEO) : 

Istraživanja takođe pokazuju da učenje ili usvajanje u učionici par puta sedmično ne daje optimalne rezultate, već da ga je potrebno "osnažiti" usvajanjem kod kuće i/ili zajednice u kojoj se živi.

Image result for bilingualism yes
Pročitajte i:

петак, 13. јануар 2017.

Dugometražni crtani filmovi na srpskom jeziku


Božićni dinosaurus



Snežana i sedam patuljaka




Sneško Belić




                                                                          Hajdi


Rano usvajanje srpskog jezika u predškolskom uzrastu (za roditelje)

Ukoliko ne živite na srpskom govornom području, a želite da Vaše dete govori srpski, imajte na umu sledeće:

- IZLOŽENOST SRPSKOM JEZIKU i UNUTRAŠNJA MOTIVACIJA za učenje su ključni faktori uspešnog savlađivanja jezika.  Da biste obezbedili dovoljnu izloženost jeziku, potrudite se da dete svaki dan sluša srpski jezik (razgovor sa detetom na srpskom, crtani filmovi, pesmice za decu, basne i bajke, dečije emisije, itd). Unutrašnja motivacija se javlja kada ono što se uči ili usvaja ima SMISLA za DETE. Dakle, dete želi da razume šta mu govore njegovi dragi baka i deka u Srbiji ili radnju crtanog filma. U tom slučaju, jezik se usvaja spontano, bez svesti o naporu koje zahteva fokusirano učenje. Stoga, najpre se postarajte da se razvija odnos ljubavi između Vašeg deteta i rođaka u Srbiji, Omiljene crtane filmove puštajte SAMO NA SRPSKOM. Srećom, na internetu imate obilje besplatnog materijala koji možete koristiti. Neke od materijala ću predstaviti u narednim postovima.

- dete će imati periode regresije (reči i konstrukcije koje zna povremeno će zaboravljati ili ih koristiti nepravilno)

- svako dete ima svoj tempo napredovanja

- važno je da dete poveže komunikaciju na srpskom sa ugodnim emocijama.

- ne dopustite deci da provode previše vremena ispred ekrana

Pročitajte i:

Zašto rana dvojezičnost?
Manje poznate prednosti bilingvizma
Mitovi o dvojezičnosti
Normalan jezički razvoj ili jezički poremećaj?
Priznati autoriteti o dvojezičnosti
Razlika između usvajanja i učenja jezika
Zamke usvajanja jezika preko medija

Image result for ucim srpski deca