Upoznajte Irnu - učenicu iz Mostara koja će predstavljati BiH na Olimpijadi u Italiji

''Sve je krenulo od crtića'', govori Irna Mahmutović, učenica jedne osnovne škole u Mostaru objašnjavajući kako je preko crtanih filmova već u dobi od tri godine krenula s usvajanjem engleskog jezika. Ostalo je, rekli bi, povijest.

ŽVAKANJE JE VAŽNO ZA RAZVOJ GOVORA. Zbog čega još nije dobro pasirati i usitnjavati hranu djeci kojoj su izrasli zubići?

Od momenta kada dijete dobije prve zubiće, polako treba smanjivati pasiranje i pretvaranje namirnica u kaše. Sa ovim postupcima treba prestati čim djetetu izrastu svi zubići, kada bi trebalo da počne aktivna upotreba i potpuno prirodna funkcija zubnog aparata i usta, primarnih organa sistema za varenje.

Dugo hranjenje djeteta pasiranom i usitnjenom hranom usporava i zaustavlja razvoj žvakanja, što može dovesti do usporavanja brojnih razvojnih procesa, veoma važnih za sveukupni razvoj djeteta.

Evo zašto je važno da djeca samostalno žvaću:

Žvakanje ubrzava razvoj govora

Aktivan rad mišića lica i jezika uz rast i korišćenje zubića –  uveliko pomaže razvoju govora kod djece. Ukoliko je usni aparat razvijen, veće su šanse da svi glasovi budu pravilno naučeni i izgovarani.

Ukoliko se aktivnost usta svodi samo na gutanje kašaste hrane, cio proces razvoja govora ide sporijim tokom. Neaktivni mišići – sporiji razvoj.

Žvakanje potpomaže rani intelektualni razvoj

Žvakanje hrane kod djece pokreće razvoj fine motorike lica, koji se neminovno usporava ako djeca stalno ili dugo konzumiraju blendanu/usitnjenu hranu.

Dok dijete žvaće, pokreću se brojni mišići lica koji su u direktnoj vezi sa nervnim sistemom i formiranjem određenih centara u kori velikog mozga. Žvakanje je dio aktivnosti ranog razvojnog perioda koje su odgovorne za stvaranje sinapsi – veza između nervnih ćelija koje čine neuronsku mrežu – osnovu za stvaranje intelektualnog razvoja.

Žvakanje čisti dječije zubiće

Hrana koju dijete žvaće čisti eventualne nečistoće nataložene na njegove zubiće. Te nečistoće su uglavnom razložena hrana puna bakterija, koja nataložena na mliječne zubiće predstavlja potencijalni rizik za njihovo kvarenje.

Naravno da žvakanje neće potpuno očistiti dječije zubiće, ali će doprineti ovom procesu, što nije slučaj ukoliko dijete samo guta kašastu ili usitnjenu hranu.

Žvakanje aktivira pljuvačne žlijezde

Iako su pljuvačne žlijezde konstantno aktivne, najveće lučenje pljuvačke se dešava upravo u toku žvakanja. Pljuvačka je veoma korisna za prve zalogaje čvrste hrane, jer ih omekšava i ubrzava njihovo razlaganje u daljem procesu varenja.

Nedostatak žvakanja automatski znači i manje pljuvačke, sporije prirodno usitnjavanje hrane u ustima i sporije razlaganje u svim ostalim organima za varenje. Ukoliko dijete ne nauči da žvaće i tako koristi ulogu pljuvačke, u kasnijem periodu kada počne da da jede čvrstu hranu – može doći do mučnine, povraćanja, bolova u želucu i stomaku, tvrde stolice, opstipacije, itd. jer će dijete hranu više gutati nego žvakati. Jer je tako naučeno.

Žvakanje potpomaže socijalizaciju djeteta

Djeca koja na vrijeme počnu žvakanje čvrste hrane i jedu „kao i veliki“, na vrijeme svoje obroke započinju za stolom gdje stiču osnovnu kulturu ponašanja, uče od odraslih kako se koristi pribor za jelo, kako se pravilno jede, šta koje jelo predstavlja (supa, meso, dezert), uče nazive i izgovor imena namirnica, učestvuju u razgovoru ostalih za stolom, što sveukupno doprinosi povezivanju sa ljudima i predstavlja veoma važnu edukaciju koja se stiče baš u ovom, najranijem periodu života.

Usitnjeni, kašasti obrok za djecu koji se zasniva na gutanju, traje kratko i ne zahtijeva obavezno okupljanje oko stola sa ostalim ukućanima, što može da uskrati više nego korisnu komunikaciju sa odraslima i uspori proces socijalizacije.

Žvakanje olakšava boravak djeteta u vrtiću

Djeca koja nijesu navikla na čvrstu hranu, u vrtiću imaju problema sa ishranom dok se ne naviknu na novu kuhinju i nova pravila. Odbijanje hrane i ustajanje od stola – redovno je ponašanje djece koja su naviknuta na pasirane i sitno sjeckane obroke. Dok ne usvoje nova pravila, djeca ponekad ostaju gladna i razdražljiva, uplakana ili tužna, što može otežati proces adaptacije i volje za odlazak u vrtić.

Blagovremeno učenje djeteta da žvaće potpomaže ugodniji i prijatniji boravak djeteta u vrtiću i njegov aktivan pristup svim vaspitno-obrazovnim procesima koje dijete najbolje usvaja ako je sito.

Žvakanje pomaže djetetu da upozna namirnice

Mnoga djeca, kojoj je dugo davana kašasta i usitnjena hrana, odbijaju mnoge namirnice u čvrstom obliku koje im se nude u kasnijem periodu. Ovo ponašanje je potpuno očekivano, jer djeca nijesu na vrijeme upoznata sa mnogobrojnim ukusima brojnih namirnica u čvrstom stanju, nego su im one servirane blendane, često pomiješane sa još nekom namirnicom.

Blendanje jedne ili više namirnica mijenja ukus koji one imaju u prvobitno spremljenom obliku i dijete nema ni šansu da ih upozna. Budući da su djeca „robovi navika“, ona ne vole da eksperimentišu sa ukusima i uvijek biraju ono što im je poznato i sigurno. Posebno u ranom periodu, kada tek uče da jedu.

Izvor: bigbamboo.rs

Koliko bi reči dete u predškolskom dobu trebalo da zna? Tabela po uzrastu

Postoje prilično velike razlike u broju reči koje deca u predškolskom uzrastu upotrebljavaju, što može biti potpuno normalno. U tabeli je dat broj reči koje prosečno dete koristi (razume mnogo više). Ukoliko Vaše dete ima znatno siromašniji rečnik, obratite se logopedu.

UZRAST	Broj reči koje upotrebljava
12 meseci (1 godina)	2 – 20
18 meseci	50
24 meseca (dve godine)	200 - 300
30 meseci	450
36 meseci (3 godine)	1.000
4         godine	1.500
5 godina	2.200

Koje veštine dete mora da savlada pre nego što progovori?

Pre nego što progovori dete mora da:

1) ima pažnju i da sluša (ne samo da čuje) - naravno pažnja je u ovom periodu kratka/ attention, listening
2) stupi u interakciju i da se igra (da tapše kad vi tapšete, itd) - play and interaction
3) razume / receptive language
4) pokušava da govori / expressive language

Tek pošto prođe sve ove faze i u dovoljnoj meri ima pobrojane veštine, dete može da pravilno izgovara glasove i reči. Stoga, od velike je važnosti da roditelji od rođenja izlažu bebu govoru u što većoj meri, da joj se obraćaju i igraju se.
Izvor: https://www.learnwithadrienne.com/

Časopis "Sreća" - Višejezičnost u predškolskom dobu

FILM ZA UPOZNAVANJE MALIŠANA S TAJNAMA SVEMIRA (VIDEO)

Preuzeto sa: https://pcskolarac-magazin.blogspot.com/2018/10/idealan-film-za-upoznavanje-malisana-s.html?m=1

Animirano-edukativni film »Putovanje male zvijezde«, namijenjen je najmlađima i idealan je za prva upoznavanja djece s posebnostima Svemira.
Tijekom 35-minutnog putovanja, mala zvijezda susreće različite stanovnike Svemira od kojih doznaje što svaku zvijezdu čini posebnom i da se zvijezde udružuju i stvaraju skupove i galaksije. Mala zvijezda doznaje mnogo i o planetima našeg Sunčevog sustava. Mali istraživači Svemira naučit će da je Sunce zvijezda, od čega se zvijezde sastoje, zašto su različitih boja i koja je zvijezdina idealna veličina i temperatura za održavanje života.

Putovanje male zvijezde popularna je i dobro prihvaćena priča za djecu nastala prije više od 25 godina kao klasična interaktivna prezentacija za planetarij.

Ovaj remake klasične prezentacije kreirao je Audio Visual Imagineering prema originalnom predlošku uz dodatak novih astronomskih činjenica.

Film gledajte ovdje:
https://vimeo.com/62307068

Da nam deca budu višejezična: Peppa Pig na više od dvadeset jezika

Da li ste znali da popularnu britansku crtanu seriju Peppa Pig deca mogu gledati na više od 20 jezika i tako usvajati jezik (jezike) koje žele na lak i zabavan način?

Svakodnevno gledanje crtanih filmova u RAZUMNOJ MERI (i uz kvalitetnu izloženost prvom/maternjem jeziku) u predškolskom dobu može jednojezično dete pretvoriti u dvojezično ili višejezično. (Ne, dete neće u školi naučiti da tečno govori neki jezik i ne želite tinejdžera opteretiti mnogim privatnim časovima i kursevima jezika).

Osim engleskog, potražite Pepu na jutjubu i na drugim jezicima: 

Српски: https://www.youtube.com/watch?v=PTfgilG75Zc

Ruski: Я свинка Пеппа, это мой младший брат Джордж, это Мама Свинка, а вот Папа Свин

Nemački: Ich bin Peppa Wutz. Das ist mein kleiner Bruder Schorsch. Das ist Mama Wutz und das ist Papa Wutz. 

Francuski: Je m'appelle Peppa Pig. Et voici mon petit frère Georges. Et voici Maman Pig.  Et voilà Papa Pig.

Španski: Soy Peppa la Cerdita, este cerdito es mi hermanito George; Ella es mamá Cerdita y él es papa cerdito.

Grčki: Είμαι η Πέππα το Γουρουνάκι…

Pročitajte i:

Pročitajte i:
Bilingvalni paradoks 
Zašto neki logopedi i profesori stranih jezika imaju oprečna mišljenja o ranoj dvojezičnosti?
Naša deca koja govore engleski
Zašto rana dvojezičnost?
Manje poznate prednosti bilingvizma
Mitovi o dvojezičnosti
Normalan jezički razvoj ili jezički poremećaj?
Kako odabrati školu stranih jezika
Fondacija Novak Đoković promoviše dvojezičnost
Razlika između usvajanja i učenja jezika
Da li engleski može da se nauči u školi?

TV prilog - Rana dvojezičnost (video)
Zamke usvajanja jezika preko elektronskih medija
Višejezičnost i patriotizam
Petogodišnji dečak iz Republike Srpske govori engleski jezik koji najvećim delom usvaja preko crtanih filmova (video)