среда, 23. децембар 2015.

Lego Nindžago - crtani film na engleskom i srpskom jeziku

Ninjago.jpg
Lego Nindžago: Majstori Spindžicua je crtana serija koja može poslužiti kao dobar materijal za usvajanje engleskog i srpskog jezika. Sa Lego igračkama, kao glavnim likovima, ova serija se prikazuje na Cartoon Network programu od 2011. godine i čini se da je veoma popularna među dečacima starijeg predškolskog ili školskog uzrasta.

Radnja serije smeštena je u izmišljenom mitskom svetu Nindžaga koji počiva na kineskim i japanskim legendama. Iako ima elemenata nasilja (ni blizu količini nasilja iz crtanih filmova o Tomu i Džeriju) Nindžago je pun pozitivnih poruka, poput važnosti discipline i rada na sebi, te konačne pobede dobra nad silama tame. Stoga, dok stiče prva znanja o Kini i Japanu, usvaja pozitivne modele ponašalja i  dobija podsticaj da nove elemente uključi u svoju igru, dete nesvesno usvaja jezik.Ukoliko nemate kablovsku televiziju, ova crtana serija je i lako dostupna na youtube.com.

Dakle, preporučujem ovaj crtani, uz predlog da ga roditelji barem u početku gledaju sa detetom kako bi se uverili da se dete dobro nosi sa scenama koje bi se, po strogim kriterijumima, mogle označiti kao nasilne. Moje dete gleda ovaj crtani, a teta u vrtiću često ističe njegovu empatiju i  hvali njegov zaštitnički odnos prema drugoj deci-:)



среда, 25. новембар 2015.

Komunicirajte sa svojim detetom na engleskom jeziku - svakodnevne fraze - 1.deo

Želite da pričate sa detetom na engleskom kod kuće, ali niste sigurni koje fraze da koristite? Pročitajte tekst na ovom linku (na engleskom).








уторак, 17. новембар 2015.

Istorija umetnosti na engleskom

Fizika za osnovce na engleskom

Ukoliko niste u stanju da razumete objašnjenja iz udžbenika na srpskom, probajte na engleskom:

Njutnova tri zakona kretanja

Bolje ćete zapamtiti za nauku značajne podatke ukoliko je sve to deo neke šire priče:

субота, 7. новембар 2015.

Edukativni sadržaji za predškolce (na engleskom jeziku)



Jedna od najznačajnijih prednosti  biligvizma je mogućnost proširivanja znanja o svetu preko brojnih edukativnih materijala koji nisu prevedeni na srpski jezik.

Pogledajte video za predškolce koji objašnjava šta podrazumeva sunčev sistem.


Sid the Science Kid - serija za predškolce koja promoviše nauku

петак, 6. новембар 2015.

Razlika između usvajanja i učenja jezika



Učenje jezika nije isto što i usvajanje jezika.

Usvajanje drugog jezika je uglavnom nesvestan proces u kom dete bez dodatne nastave, slušajući i imitirajući savlađuje jezik (slično procesu usvajanja maternjeg jezika) koji se koristi u njegovom okruženju. Ukoliko ne živite na engleskom govornom području, Vaše dete može usvajati engleski kroz razgovore i igru sa članovima porodice, preko slikovnica, edukativnih igrica, crtanih filmova i sl.

Učenje drugog  jezika predstavlja svesnu radnju koja zahteva poseban napor. Priliku za učenje drugog jezika dete može iskoristiti i u okviru predškolskog obrazovanja gde bi trebalo da se navikne  na novi jezik, proširi fond reči i tako dobije „temelj“ za učenje jezika u kasnijem periodu.

Ukoliko ustanova predškolskog obrazovanja u svom programu ima engleski jezik jednom ili dva puta sedmično, idealno bi bilo da kombinuje usvajanje i učenje jezika. Ukoliko je engleski zastupljen svakog dana, program bi trebalo da podstiče usvajanje jezika i da se mnogo manje oslanja na proces učenja. (“Deca bi trebalo da budu izložena ciljnom jeziku tako da se jezik spontano usvaja a ne svesno uči” Evropska komisija, 2011)

уторак, 13. октобар 2015.

понедељак, 12. октобар 2015.

четвртак, 8. октобар 2015.

Zamke usvajanja jezika preko elektronskih medija

Na više mesta na ovom blogu naznačena je prednost ranog bilingvizma, tj. usvajanje jezika putem dovoljne izloženosti  dvama jezicima pre četvrte godine. U usvajanju jezika kojim ne govori zajednica u kojoj dete živi najvažniju ulogu imaju roditelji ili staratelji koji sa detetom komuniciraju na tom jeziku.

Međutim, često se dešava da roditelji ne govore ili nedovoljno dobro govore jezik koji dete usvaja preko elektronskih medija (TV, video igrice, internet). Npr. dete živi na srpskom govornom području, roditelji ne govore engleski, a dete ipak, često preko crtanih filmova, usvaja engleski jezik. Ovaj proces je toliko spontan da se mnogi roditelji nađu u čudu kada dete odjednom „progovori na jeziku  koji nikad nije učilo“. Na ovaj način većina dece usvaja i srpski i engleski bez problema (Iz nastavničke prakse: kad neki student  demonstrira izuzetno znanje engleskog jezika, pitam kada i kako je počeo da uči engleski. Odgovor u 99% slučajeva je: u veoma ranom detinjstvu kroz crtane filmove, a kasnije video igrice. Pri tom isti ovi mladi ljudi nemaju nikakav problem sa srpskim jezikom).

Ipak, postoje i deca na našem području koja pokazuju usporeniji jezički razvoj na srpskom jeziku ili imaju jezičke poremećaje. Neki od njih usvajaju engleski preko crtanih filmova. Stoga, naši logopedi često savetuju roditeljima da ne izlažu decu drugom jeziku pre nego što se  formira stabilnija baza maternjeg jezika (dakle, ne pre četvrte godine). Neki logopedi čak  idu tako daleko da tvrde da paralelno izlaganje dvama jezicima uzrokuje jezičke poremećaje kod dece. Ovakvi stavovi su u suprotnosti sa naukom 21.veka (polovinom prošlog veka verovalo se da rana dvojezičnost negativno deluje na jezički i sveukupni kognitivni razvoj dece. O nekim prednostima biligvizma pročitajte na: Manje poznate prednosti bilingvizma).  O značaju logopeda koji su specijalizovani za dvojezičnu decu, pogledajte: Normalan jezički razvoj ili jezički poremećaj?

Ono što, pak, po mom i mišljenju mnogih, može da utiče ili da uzrokuje probleme pri usvajanju srpskog jezika je prekomerno „sedenje ispred ekrana“. Iz tog razloga, kada savetujem roditeljima da svojoj deci puštaju crtane filmove na engleskom jeziku svaki dan, uvek naglašavam štetnost dugotrajnog praćenja video sadržaja. Deca koja provode previše vremena ispred ekrana ne razvijaju u dovoljnoj meri ni verbalne ni neverbalne veštine. Često, sa takvom decom roditelji ne komuniciraju dovoljno ni kada ne gledaju video sadržaje. Neretko takva deca ne idu ni u vrtiće.  Stvara se nezdrava dinamika odnosa u kome dete i roditelji (i okolina) posle izvesnog vremena ne znaju kako da komuniciraju međusobno i tako dete nije dovoljno izloženo srpskom jeziku. U takvim slučajevima deca pokazuju daleko naprednije znanje jezika usvajanog preko medija u odnosu na jezik kojim govori okruženje. S obzirom na činjenicu da je dete posle četvrte godine sve svesnije sebe i svojih znanja i veština, velika je verovatnoća da će, u ovakvim slučajevima, preferirati engleski jezik (okolina reaguje sa neodobravanjem kada govori srpski, dok mu se dive kada govori engleski; više zanimljivih sadržaja na engleskom jeziku).

Dakle, ukoliko roditelj želi da mu dete uspešno usvaja oba jezika, mora detetu obezbediti dovoljnu izloženost jezicima, a posebno jeziku okruženja u kome živi i ide u školu. Podsetimo, nivo jezičkih znanja i veština bilingvala bi trebalo da bude  u srazmeri sa njihovim komunikacijskim potrebama i najčešće je jedan od jezika vidljivo dominantan i više razvijen (pogledati: Mitovi o dvojezičnosti ) U slučaju deteta koje živi na srpskom govornom području i školuje se na srpskom jeziku dominantan jezik bi trebalo da bude srpski. Stoga, roditelji moraju da osiguraju ovu dominantnost najpre kvalitetnim svakodnevnim razgovorima  sa decom, uključivanjem deteta u društvo (npr. vrtići), čitanjem knjiga primerenim za njihov uzrast , te odabirom zanimljivih video i audio sadržaja na srpskom jeziku.

Da zaključim: crtani filmovi (i drugi primereni elektronski sadržaji) na engleskom jeziku su sjajan, delotvoran, zabavan i gotovo besplatan materijal za  usvajanje jezika i  mogu se gledati  svaki dan, ali u razumnoj meri i uz obezbeđivanje svakodnevne dovoljne izloženosti srpskom jeziku. 

Milena Mićić, magistar engleskog jezika i majka dvojezičnog deteta


Dečak David Mićić iz Republike Srpske govori engleski jezik koji najvećim delom usvaja preko crtanih filmova.

среда, 7. октобар 2015.

Perfektno govori engleski, a srpski kao strani jezik - slučaj deteta iz Niša (video)



Ovo je priča o dečaku Dimitriju (11) koji je paralelno usvajao srpski i engleski na srpskom govornom području. Roditelji i nastavnici u osnovnoj školi koju je pohađao tvrde da dečak bolje govori engleski od srpskog iako niko u njegovoj porodici ne govori engleski jezik. Po njihovim rečima, engleski je usvajao preko crtanih filmova i video igrica. Snimak je star oko pet godina.

Priča o dečaku koji govori engleski koji je naučio preko medija je za one koji komentarišu na video snimku,   „fenomen“. Za nas koji imamo dvojezičnu decu i koji smo u svom nastavničkom pozivu radili sa takvom decom, to je samo još jedno dete u nizu.

Ipak, Dimitrijeva priča je ekstremni slučaj nedovoljne izloženosti srpskom jeziku u ranom detinjstvu . Deca predškolskog uzrasta mogu imati nešto usporeniji jezički razvoj i to se smatra normalnim za dvojezičnu decu. Međutim,  jedanaestogodišnjak bi morao mnogo bolje da govori jezik zajednice u kojoj živi. Očigledno je da dete nema jezički poremećaj (jer bi on bio vidljiv u oba jezika), kao i da nije umanjenih intelektualnih sposobnosti. Verovatno je dete previše vremena provodilo ispred ekrana u ranom  detinjstvu, a kasnije mu se dopao osećaj izuzetnosti (priča o njemu  kao „fenomenu“ je stigla na u dnevnik RTS a u još misterioznijoj formi u britanske vesti: http://www.mirror.co.uk/news/weird-news/serbian-boy-wakes-up-speaking-254073 ) Na kraju, ako vam naša škola ne ide baš najbolje, uvek imate izgovor da ne razumete srpski  a neki će vam i poverovati -J




недеља, 4. октобар 2015.

Uz TV naučio nemački

Dečak Miloš Majstorović iz čačanskog sela Vapa iznenadio i roditelje. - Ni sam nisam znao da umem da pričam dok čika Štefan nije došao kod nas - kaže Miloš

 Miloš Majstorović

Pročitajte ceo tekst na:http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/reportaze/aktuelno.293.html:256721-Uz-TV-naucio-nemacki


петак, 2. октобар 2015.

Audio i video priče za decu (na engleskom jeziku)

Ako ste roditelj koji nije siguran u svoje znanje engleskog i stoga izbegavate čitanje knjiga na engleskom svom detetu, pogledajte sajt:http://www.storylineonline.net/

Na ovom sajtu imate besplatnu kolekciju priča za decu koje čitaju poznati  glumci.

Da li imate samo „školsko“ znanje engleskog?

Ukoliko se oslanjate na engleski koji ste učili samo  u školi, veoma je moguće da ne znate šta znače sledeće svakodnevne reči i rečenice:

1)      Have you got any siblings?
2)      Where is the loo?
3)      Do you have the time? (U većini slučajeva ne znači imate li vremena)
4)      Public house (nije javna kuća)
5)      What`s for tea?
6)      Cheers, mate! (ovde ne mislim na situaciju kada nazdravljamo nekome ili nečemu)
7)      French toast
8)      Off – licence
9)      bank holiday

Navedene reči i rečenice (i naravno mnoge druge) gotovo se  nikada ne nalaze u udžbenicima engleskog i uglavnom ih možete čuti samo od onih kojima je engleski maternji (pretežno u Britaniji). Stoga je boravak (ne kratka turistička poseta) na engleskom govornom području  veoma  bitan za nastavnike engleskog jezika koji će pored "stvarnog" jezika naučiti puno o kulturološkim razlikama i sličnostima, popraviti svoj izgovor, steći uvid u različite dijalekte, proširiti svoje lično i profesionalno iskustvo, itd, 
Dakle, ukoliko ste nastavnik engleskog,  nastojte da barem neko vreme boravite na engleskom govornom području. Postoje brojni programi koji vam to mogu omogućiti bez velikih finansijkih ulaganja (npr, au pair za mlade do 27 godina). Ukoliko pak ovo čitate zbog svoje dece i u situaciji ste da im omogućite boravak na engleskom govornom području, nemojte sumnjati da će im takvo iskustvo biti od velike koristi.


среда, 16. септембар 2015.

Da li engleski može da se nauči u školi?


Svaki nastavnik koji radi u srednjoj školi ili na fakultetu, barem na početku svoje karijere ,biva iznenađen brojem učenika/studenata koji posle višegodišnjeg učenja engleskog jezika u osnovnoj i/ili srednjoj školi ne mogu ni da se predstave u desetak tačnih osnovnih rečenica.

Pored pomenutih, ima učenika koji odlično prolaze na testovima na kojima se procenjuje tačnost izgovorenog ili napisanog (accuracy) dok, na primer, njihov govor nije dovoljan tečan (fluent) ili im je rečnik previše "školski", razvijan samo preko udženika za učenje engleskog jezika (Pogledajte: http://dvojezicnadeca.blogspot.ba/2015/10/da-li-imate-samo-skolsko-znanje.html) S druge strane, ima učenika sa veoma razvijenim jezičkim veštinama koji ne uspevaju da demonstriraju svoje znanje na gramatičkim testovima jer ne shvataju šta se traži od njih (kao da od osobe koje zna da trči tražimo da objasni kako se izvode koraci pri hodanju). Retki su oni sa izuzetno razvijenim jezičkim veštinama i razvijenim metajezikom.

Ukoliko nastavnik nema dovoljno iskustva u radu u na svim nivoima formalnog obrazovanja (osnovna škola, srednja, fakultet) i neformalnom obrazovanju (privatne škole jezika) i informalnom (privatni časovi i samostalno učenje) biće iznenađen ovakvom pojavom, koja je, u stvari, očekivana. Ukratko, nerelano je očekivati da će većina dece biti motivisana da uče jezik kada je to formalni sistem obrazovanja predvideo, u grupama od po 25 - 35 učenika sa različitim početnim nivom znanja i različitim afektivnim filterima, uz nastavnike o čijem se istinskom stručnom i ličnom razvoju malo vodi računa -  i sve to svega dva puta sedmično po 45 minuta (što uključuje i rešavanje disciplinskih i drugih problema).

Čini se, ipak, da velika većina dece sa dobrim ili odličnim jezičkim veštinama, pored učenja jezika u školi, usvaja jezik u slobodnom vremenu kroz ćaskanje na društvenim mrežama, igranje kompjuterskih igrica, muzike, crtanih i drugim filmova na engleskom jeziku (dakle u okvirima informalnog obrazovanja) ili/i kroz pohađanje kurseva u privatnim školama (neformalno obrazovanje). Naravno da i nastava u formalnim okvirima može da pruži značajan doprinos u razvoju jezičkih veština (posebno pisanja), ali samo uz dopunu kroz informalno i/ili neformalno obrazovanje.

Interesantno je da neki nastavnici koji rade u okvirima formalnog obrazovanja komentarišu kako oni u svojim odeljenjima imaju učenika koji su isključivo na njihovim časovima "naučili" engleski. Da li ste sigurni da oni ne gledaju filmove ili da ne ćaskaju na engleskom van vaše učionice?

Šta možemo mi da uradimo? Čini se da će biti dovoljno da damo sve od sebe kao nastavnici i pedagozi da učenici razviju unutrašnju motivaciju da nauče sve ono što je realno da savladaju u školi, ali  moramo objasniti i njima i njihovim roditeljima da je učenje i usvajanje jezika dugotrajan i kompleksan proces koji zahteva i aktivno angažovanje van škole.


Besplatni vebinari za nastavnike engleskog

четвртак, 10. септембар 2015.

Normalan jezički razvoj dvojezičnog deteta ili jezički poremećaj?



Dvojezična deca imaju malo drugačiji jezički razvojni put od jednojezične dece. Problem nastaje ukoliko pedijatar ili logoped koji procenjuje jezički razvoj nema iskustava u radu sa dvojezičnom decom, pa nije u stanju da razlikuje normalan jezički razvoj dvojezičnog deteta od jezičkog poremećaja.

Brenda Gorman, univerzitetski profesor govori o mitovima o dvojezičnoj deci. Ova profesorka i majka dvojezične dece, radila je najpre osam godina godina kao logoped za dvojezičnu decu (španski - engleski).

 Imejl:   brenda.gorman@elmhurst.edu


уторак, 8. септембар 2015.

Crtani filmovi za decu od 4 do 6 godina - 2.

Ukoliko niste čitali, preporučujem da pre čitanja ostatka ovog posta pročitate  "Crtani filmovi za decu od 4 do 6 godina - 1" na Crtani filmovi za decu od 4 do 6 godina - 1. (u  njemu se govori o prednostima koje nude crtani filmovi za predškolsku decu).



Jedan od crtanih filmova, posebno interesantan dečacima je Caillou na kanadskom engleskom (ima i verzija na drugim jezicima). Kao i Pepa, Kaju prolazi kroz mnoge situacije i nedoumice karakteristične za decu predškolskog uzrasta. Ukoliko se detetu dopadne ovaj crtani, bilo bi korisno i zabavno da ga gleda svakodnevno po par epizoda ili po jednu više puta. Epizode traju od 5 do 9 minuta i lako se nalaze na youtube.com.

Caillou - Season 1





Manje poznate prednosti bilingvizma


Veliki broj ljudi u svetu odrasta u višejezičnim sredinama i bilingvizam prihvata kao životnu činjenicu na koju se brzo i bez razmišljanja navikava. Pored očiglednih ličnih, društvenih  ekonomskih prednosti koje pruža, najnovija naučna istraživanja naglašavaju pozitivan uticaj bilingvizma na kognitivni razvoj bilingvala, kao i na prolongiranje  simptoma kod obolelih od demencije.

Novija naučna istraživanja pokazuju  da bilingvalna deca imaju izvesnu kognitivnu prednost  u zadacima koji zahtevaju fleksibilnost i kontrolu pažnje (Bialystok, 2010). Dokazano je da su oba jezička sistema koja bilingvali često koriste aktivna kada govore na jednom jeziku. Stoga, bilingvali moraju da razviju snažan mehanizam koji razdvaja dva (ili više) jezika kako bi se fluentnost govora osigurala. Ovakvo, često ponovljeno iskustvo, ojačava strukturu mehanizama vezanih za prefrontalne oblasti mozga koje su aktivne pri govoru bilingvala, tj. egzekutivnu funkciju, što potvrđuju i najnovija naučna istraživanja. Kako je prefrontalna oblast odgovorna i za mnoge neverbalne veštine, bilingvali su postigli bolje rezultate na testovima selektivne pažnje, inhibiciji manje relevantnih informacija i iznalaženju alternativnih rešenja nekog problema. Ove su veštine, pri neoštećenoj opštoj inteligenciji, neke od ključnih za razvoj emocionalne i socijalne inteligencije koja igra veliku ulogu u ličnom i akademskom uspehu.

Dvojezička deca postižu bolji uspeh od jednojezične i na testovima kojima se mere različiti aspekti kognitivnog i jezičkog razvoja, kao što su tendencija da se posmatraju i analiziraju različiti jezički aspekti, tj. bilingvali imaju izraženiju metalingvističku svest, razvijenije veštine čitanja (Petitto, 2009) te pokazuju pojačanu osetljivost na povratne informacije i na neverbalnu komunikaciju. Nastavnička praksa često potvrđuje da bilingvalna deca često imaju visok nivo postignuća pri učenju novih jezika i matematike, kao i da su kreativnija, društveno aktivnija i prihvaćenija.

Analize strukturalnih razlika između mozgova bilingvala i monolingvala (Mechelli, 2004) su pokazale da bilingvali imaju više sive mase od monolingvala, kao i da to nije slučaj samo sa bilingvalima od rođenja, već i sa kasnijim bilingvalima, ali u manjoj meri. Iako više sive mase ne znači nužno i veću inteligenciju, izgleda da bilingvali bukavalno imaju veći mozak.


Jedno od možda najintrigantnijih novih istraživanja je veza između bilingvizma i kasnijeg početka demencije (Bialystok, 2010). Zaključak studije, koja je obuhvatala 91 monolingvalna i 93 bilingvalna pacijenta, je da se demencija kod bilingvala javila četiri godine kasnije u odnosu na monolingvale. Ovo prolongiranje pojave simptoma demencije je daleko efikasnije od bilo kog leka i predstavljalo bi, pored ličnih i društvenih prednosti, veliku uštedu na troškovima zdravstvene nege.

Bialystok, E. & Craik, I. F. (2010). Cognitive and Linguistic Processing in the Bilingual Mind. Current Directions in Psychological Science, 19(I), 19 - 23.

Mechelli, A. (2004). Structural plasticity in the bilingual brain: proficiency in a second language and age of acquisition affect grey-matter density. Nature 431: 757

Petitto, L.A. (2009). New Discoveries From the Bilingual Brain and Mind Across the Life Span: Implications for Education. International Mind, Brain, and Education Society and Blackwell Publishing,  Vol. 3, No. 4, 185 –197.

Pogledajte i: Fondacija Novak Đoković promoviše dvojezičnost

понедељак, 7. септембар 2015.

Crtani filmovi za decu od 4 do 6 godina - 1.

Svetska zdravstvena organizacije u svojim Preporukama u vezi sa "dozvoljenim" vremenom pred ekranima za decu navodi  da deca iznad dve godine mogu biti izložena ekranima do sat vremena (bez kretanja) svaki dan: WHO Recommendations   

Iskustvo  pokazuje da deca najbolje usvajaju jezik preko zanimljivih i njima smislenih sadržaja. Stoga, crtani filmovi koji odgovaraju uzrastu deteta predstavljaju delotvoran materijal. Pored toga i ne manje važno, crtani filmovi su gotovo besplatan način usvajanja jezika.

Jedan od crtanih filmova sa puno epizoda za ovaj uzrast koji se lako može naći na internetu je Peppa Pig na engleskom jeziku. Kako lik Peppa Pig  ima oko  četiri godine, situacije i nedoumice u kojima se Pepa nalazi su dobro poznate detetu ovog uzrasta. Time je zagarantovana detetova pažnja, a jezik se usvaja "usput". Nakon izvesnog vremena bićete prijatno iznenađeni kada Vaše dete ne samo reči, nego i cele rečenice "prenese" iz crtanog filma u svoju realnost.

Epizode ovog crtanog serijala traju oko 6 minuta, tako da je lako kontrolisati ukupno vreme sedenja pred ekranom. Epizode se mogu puštati više puta pre nego što se pređe na novu ili nakon izvesnog broja odgledanih. Ukoliko  se detetu dopadne ovaj materijal, puštajte mu ga svakodnevno. Ne zaboravite da je IZLOŽENOST jeziku jedan od najbitnijih faktora za uspešno usvajanje jezika.

Napominjem da se ovaj materijal pokazao kao delotvornan za usvajanje jezika u slučaju mog deteta, koje je  pre svoje četvrte godine pratilo BabyTV i tako usvojilo osnove engleskog jezika. Dakle, ostaje da se utvrdi da li je delotvoran i kod dece koja nemaju takvu osnovu. Da ilustrujem to primerom: kada moje dete gleda crtani film na engleskom jeziku, na pitanje šta radi kaže da gleda crtani film. Njegov drugar, istog uzrasta ali samo sa znanjem nekoliko reči engleskog jezika, na isto pitanje odgovara da "uči engleski". U jednom ranijem postu  sam napomenula da deca, već u ovom uzrastu, učenje doživljavaju kao napor.

Peppa Pig postoji na više jezika, tako da ga naši ljudi u dijaspori mogu koristiti za usvajanje srpskog jezika.

Treba imati na umu da će ovaj crtani posebno biti interesantan devojčicama jer je i glavni lik ženskog pola. Posledajte post o crtanoj seriji gde je glavni lik dečak predškolskog uzrasta na: Crtani filmovi za decu od 4 do 6 godina - 2.

OPREZ: Preporuka za svakodnevno gledanje video sadržaja ne znači da bi dete trebalo dugo ostavljati ispred ekrana! 



Pročitajte i:
How to use Peppa Pig to promote Speech and Language Development
Petogodišnji dečak iz Republike Srpske govori engleski jezik koji najvećim delom usvaja preko crtanih filmova (video)
Zašto rana dvojezičnost?
Manje poznate prednosti bilingvizma
Mitovi o dvojezičnosti
Normalan jezički razvoj ili jezički poremećaj?
Kako odabrati školu stranih jezika
Razlika između usvajanja i učenja jezika
Zamke usvajanja jezika preko medija

Bilingvalni paradoks

Poznavanje dva ili više jezika i njihovo aktivno korišćenje u ovo doba globalizacije bez sumnje je veoma poželjna i tražena karakteristika. Bilingvali lakše dolaze do posla, bolje razumeju druge kulture, te imaju priliku da dobiju kvalitetnije obrazovanje s obzirom na činjenicu da mogu da prime mnogo više informacija i da ih brže obrade. Ovo su samo neke od očiglednih prednosti biligvizma, a ipak se ovoj pojavi tokom skoro čitavog prošlog veka prilazilo ne samo sa pozitivnim stavom nego i sa sumnjom. Grupa istraživača sa Univerziteta u Torontu je ovaj fenomen nazvala „bilingvalni paradoks“ (Petitto, 2009:186).

Priroda bilingvalnog paradoksa najbolje se očituje u reakcijama roditelja koji sa divljenjem posmatraju decu koja se, rano izložena dvama jezicima, sa lakoćom „prebacuju“ s jednog jezika na drugi. U isto vreme javlja se i bojazan da bi takvo izlaganje u slučaju njihove dece moglo da dovede do zastoja u jezičkom razvoju, mešanju jezika i nedovoljnog vladanja kako drugim tako i maternjim jezikom. Ovakvi strahovi su često i iskustveni i zasnovani na posmatranju naših ljudi koji žive u inostranstvu koji, u nekim slučajevima, govore maternji jezik sa stranim akcentom uz mnogobrojne gramatičke greške i veoma ograničen vokabular.

Tezu da rani bilingvizam može negativno odraziti na usvajanje maternjeg jezika uz druge negativne posledice dugo su podržavali mnogi školski sistemi uključujući i sisteme u Srbiji i Bosni i Hercegovini.To je upravo i razlog što se strani jezik ranije uglavnom nije uvodio u škole pre petog razreda osnovne škole, odnosno jedanaeste godine. Kasnije, ta je granica pomerena na devet godina uz uverenje da se sa devet godina formira relativno stabilna jezička struktura maternjeg jezika. U Srbiji, novom školskom reformom, strani jezik je uveden u prvi razred osnovnog obrazovanja kao obavezni predmet u školskoj 2003/2004. godini.

Danas se zna da se očigledna nerazvijenost vokabulara, nepravilan izgovor glasova i devijacije od gramatičkih pravila kod jednog  broja bilingvala mogu  pre pripisati uticaju nepovoljnih socio - ekonomskih okolnosti u kojima bilingvali nisu dovoljno izloženi jeziku, a ne  bilingvizmu.


Petitto, L.A. (2009). New Discoveries From the Bilingual Brain and Mind Across the Life Span: Implications for Education. International Mind, Brain, and Education Society and Blackwell Publishing,  Vol. 3, No. 4, 185 –197.

Milena Mićić

недеља, 6. септембар 2015.

Kako odabrati školu stranih jezika?

Nije na odmet da ovde napomenemo da ćete školu stranih jezika, u pravnom smislu, teško pronaći. Većina "škola" su u stvari centri, udruženja, klubovi, itd. Razlog je jednostavan: registracija škole zahteva ispunjavanje uslova za rad koju retko koja ustanova neformalnog obrazovanja može da ispuni. Ovo, međutim, ne znači, da je nastava u njima nedelotvorna.

Roditelji su najčešće iznenađeni velikim razlikama u cenama kurseva. Pre nego što zaključite da li  je neka škola povoljna, ne zaboravite da proverite barem sledeće:

- da li su prostorije bezbedne i prilagođene deci.

- da li su predavači kvalifikovani profesori ciljanog jezika (neke škole angažuju  osobe koje su završile samo kurs jezika ili osobe koje su samo živele u zemlji gde je ciljani jezik maternji. Dobro znanje jezika ne znači da osoba zna to znanje da prenese. Setite se da, npr. mi  govorimo srpski jezik, ali da ga ne možemo predavati u školama ukoliko nismo profesori srpskog).

- broj dece u grupi

- koliko časova predviđa program (neke škole reklamiraju nisku cenu, a u stvari daju manje časova po kursu).

I ne očekujte čudo od bilo koje državne ili privatne škole. Jezik je nemoguće tečno govoriti uz dva časa nedeljno. Učenje u jednojezičnoj sredini će biti uspešno samo ukoliko je udruženo sa gledanjem crtanih i drugih filmova na engleskom i drugim lako dostupnim infomalnim sadržajima koji odgovaraju uzrastu deteta. 
Pročitajte i: Kako da dete nauči da „speluje" reči na engleskom jeziku?

Počnite ovde

Ovaj blog je prvenstveno namenjen roditeljima i nastavnicima  koji se interesuju za jezički razvoj dvojezične dece. Iako će se blog baviti različitim temama u vezi sa bilingvizmom, fokus je na razvoju jezičkih veština kod dece koja paralelno usvajaju srpski i engleski jezik na srpskom govornom području. Koliko je meni poznato, ovaj blog je prvi ove vrste u  Bosni i Hercegovini i Srbiji.

Cilj ovog bloga je podrška afirmaciji dvojezičnosti u našoj sredini kroz prenošenje naučno dokazanih činjenica, stavova stručnjaka, te ličnih uvida o važnosti i prednostima dvojezičnosti. Ovim ću pokušati da premostim jaz imeđu akademske zajednice i šire stručne i laičke javnosti. O bilingvalnom paradoksu  čitajte ovde.

Iako je dvojezičnost veoma rasprostranjen fenomen, na ovu temu ima iznenađujuće malo istraživanja, posebno u vezi sa usvajanjem drugog jezika u predškolskom dobu u jednojezičnoj sredini.  Stoga, definitivni odgovori na mnoga pitanja u ovoj oblasti još nisu dostupni. Ono što je, pak, definitivno naučno potvrđeno je da je rano detinjstvo optimalni period za usvajanje jezika, kako prvog tako i drugih.

Ukoliko imate  dete predškolskog uzrasta koje je postalo dvojezično u jednojezičnoj sredini  i želite da učestvujete u istraživanju za koje prikupljam podatke, molim Vas da se javite na:  

engleskijezik.ups@gmail.com 

Pridružite nam se na fejsbuku: https://www.facebook.com/pages/Raising-bilingual-children-SerbianCroatianBosnian-English/1590316981225853?fref=ts

Zašto rana dvojezičnost?

Verovatno svaki roditelj u Bosni i Srbiji želi da njegovo dete odlično govori barem još jedan jezik zbog očiglednih ličnih i poslovnih prednosti koje znanje više jezika nosi. Međutim, roditelji su podeljenog mišljenja u vezi sa dobom kada bi dete bi trebalo da počne da uči drugi jezik.
PIŠE: Milena Mićić, magistar engleskog jezika i majka dvojezičnog deteta O AUTORU

VAŽNO: Danas mnogi svoje STAVOVE iznose kao da su ČINJENICE. Dakle, obratite pažnju od koga tražite savet. Stručnjaci za ovu oblast su psiholingvisti, logopedi SPECIALIZOVANI ZA RAD SA DVOJEZIČNOM DECOM,  profesori jezika koji imaju dugogodišnje iskustvo u radu sa decom predškolskog doba i profesori jezika koji sami imaju dvojezičnu decu.

Neki roditelji na ranu dvojezičnost gledaju kao na pomodarstvo i nezdravu ambiciju roditelja. Pretpostavljam da takav stav potiče iz uverenja da se dete nepotrebno muči učenjem sadržaja koje može i kasnije da savlada. Međutim, usvajanje jezika nije isto što i učenje jezika i to može da bude još jedan od načina da se povežete sa svojim detetom. Ovde se možemo zapitati da li želimo da našem tinejdžeru, na deset predmeta koje će izučavati u školi, dodamo i engleski jezik (za koji će mu verovatno biti potrebna pomoć van škole i na šta će trošiti vreme koje bi trebalo da provede u razonodi i odmoru). Do škole deca uče na spontan način. Nemaju pritisak ocena, uče kroz igru i iz interesa. Polaskom u školu učenje postaje obaveza i odgovornost. Zahteva dobru organizaciju, koncentraciju u toku nastave i samokontrolu. Naučeno se vrednuje kroz ocenu.

“Niko period do šeste godine života ne shvata primerenim za ozbiljno obrazovanje, a on je najvažniji. Tada se dete obrazuje kroz igru.” Uroš Petrović

Evo nekih od razloga za ranu dvojezičnost:

1) Deca neće naučiti da GOVORE tečno drugi jezik u školi. Moje iskustvo u nastavi engleskog pokazuje da je većina starije dece i odraslih sa izuzetnim jezičkim veštinama (nisu živela na engleskom govornom području,  nisu profesori stranih jezika ni deca roditelja koji govore različitim maternjim jezicima) započela usvajanje  jezika veoma rano kroz gledanje crtanih filmova i/ili igranje interaktivnih kompjuterskih igrica na engleskom jeziku (Pogledajte i: Da li engleski može da se nauči u školi? )

2) Deca u dobi do dve - tri godine nisu opterećena brigom (ili su mnogo manje opterećena) kako "zvuče i izgledaju" drugima, pa su spremnija da otvoreno "eksperimentišu" jezičkom građom.

3) Malo dete usvaja drugi jezik kroz igru i crtane filmove bez napora. Prema SVESNOM učenju jezika deca često osećaju i pokazuju otpor.

4) S obzirom na laku dostupnost edukativnih i zabavnih materijala za decu i mlade na engleskom jeziku (a većina nije prevedena na naš jezik), Vaše dvojezično dete ima priliku da stekne znanja i da se zabavi kroz mnogo više sadržaja i tako stekne obuhvatniju sliku o svetu (Pogledajte i: Edukativni sadržaji za decu na engleskom jeziku )

5) Istraživanja pokazuju da bilingvali imaju izvesne kognitivne prednosti u onosu na one koji koriste samo jedan jezik (Pogledajte: Manje poznate prednosti bilingvizma )

6) Period pre četvrte godine je optimalan  za usvajanje glasova jezika. Tada dete može da usvoji drugi jezik tako da ga govori bez akcenta ili sa jedva primetnim akcentom.

7) Zato što su dvojezična deca "kul" i odaju utisak da su natprosečno inteligentna (što ne mora da bude tačno). Iz tog razloga, često imaju više samopouzdanja.


Nažalost, o fenomenu dvojezičnosti  u našoj sredini malo se diskutuje sa stručnjacima. Stoga, želje i napore roditelja da odgajaju dvojezično dete često osujete saveti nedovoljno upućenih ljudi (među kojima su i pojedini logopedi koji nemaju iskustva u radu sa dvojezičnom decom i ne prate razvoj nauke).  O mitovima o dvojezičnosti pročitajte ovde: Mitovi o dvojezičnosti

Ukoliko želite da dete komunicira na ciljnom jeziku (da bude dvojezično u predškolskom dobu), morate mu omogućiti veću IZLOŽENOST tom jeziku. Ovo nikako ne podrazumeva maltretiranje deteta napornim učenjem niti ostavljanje deteta pred ekranom po ceo dan! 

Želite li više informacija o tome kako da i Vi odgajate dvojezično dete?
Kontaktirate sa mnom: https://www.facebook.com/milena.z.micic.1
O MENI


Pročitajte i:
TV prilog - Rana dvojezičnost (video)
Zamke usvajanja jezika preko elektronskih medija
Višejezičnost i patriotizam
Petogodišnji dečak iz Republike Srpske govori engleski jezik koji najvećim delom usvaja preko crtanih filmova (video)
Normalan jezički razvoj ili jezički poremećaj?
Kako odabrati školu stranih jezika
Fondacija Novak Đoković promoviše dvojezičnost







субота, 5. септембар 2015.

Crtani filmovi - kako početi sa usvajanjem engleskog jezika?

Prema preporukama Svetske zdravstvene organizacije, deca iznad dve godine mogu biti izložena ekranima do sat dnevno: WHO Recommendations
Ukoliko želite da Vaše dete što ranije bude izloženo engleskom jeziku, preporuka je da počnete sa crtanim filmovima na engleskom jeziku prilagođenim  uzrastu deteta. Jedan od TV kanala koji mnogi korisnici kablovske televizije imaju je:

https://www.babytv.com/



Ne brinite ukoliko nemate ovaj program. Crtani filmovi sa ovog kanala mogu se lako  pronaći na internetu.

Svakodnevno gledanje crtanih filmova na ovom kanalu i sličnim ovom, pomoći će malom detetu do tri godine da usvoji glasove, ritam i intonaciju  engleskog jezika kao i da, kroz zanimljive sadržaje, razvija rečnik i veštine slušanja i govora.

OPREZ: Preporuka za svakodnevno gledanje televizijskih sadržaja ne znači da bi dete trebalo dugo ostavljati ispred ekrana! 

Crtani filmovi za decu od 4 do 6 godina Petogodišnji dečak iz Republike Srpske govori engleski jezik koji najvećim delom usvaja preko crtanih filmova (video)
Zašto rana dvojezičnost?
Manje poznate prednosti bilingvizma
Mitovi o dvojezičnosti
Normalan jezički razvoj ili jezički poremećaj?
Kako odabrati školu stranih jezika
Razlika između usvajanja i učenja jezika

Zamke usvajanja jezika preko medija

O autoru


Diplomirala sam na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu na Odseku za anglistiku. Stručno usavršavanje sam najpre obavila u Velikoj Britaniji, a zatim sam pohađala veliki broj stručnih seminara u Srbiji. Master studije sa prosekom 10,00 završila sam na Filološkom fakultetu Univeziteta u Banjoj Luci odbranivši tezu iz oblasti Metodika nastave engleskog jezika (zvanje: magistar engleskog jezika i književnosti). Dugogodišnje iskustvo u nastavi engleskog jezika stekla sam u okvirima formalnog (osnovna škola, gimnazija, srednja stručna škola, univerzitet), neformalnog (privatne škole stranih jezika) i informalnog obrazovanja u Srbiji i Republici Srpskoj (BiH). Pored neposrednog rada u nastavi, na poziv obrazovnih organizacija,  držim stručne seminare i obuku novih nastavnika engleskog jezika. Kroz ove seminare i obuku prošli su nastavnici dve privatne škole stranih jezika u Banjaluci. Majka sam  dvojezičnog desetogodišnjeg deteta (srpski - engleski). Živim i radim u Banjaluci.

Fokus mog interesovanja su rana dvojezičnost i rad na razvoju veštine govora kod odraslih "lažnih" početnika.

RANA DVOJEZIČNOST

Iako je dvojezičnost veoma rasprostranjen fenomen, na ovu temu ima iznenađujuće malo istraživanja, posebno u vezi sa usvajanjem drugog jezika u predškolskom dobu u jednojezičnoj sredini.  Stoga, definitivni odgovori na mnoga pitanja u ovoj oblasti još nisu dostupni. Ono što je, pak, definitivno naučno potvrđeno je da je rano detinjstvo optimalni period za usvajanje jezika, kako prvog tako i drugih.

Iako gotovo svako poznaje jednu ili više osoba koje su preko ekrana uspešno usvajale jezik u ranom detinjstvu, stručnjaci kategorično poriču ovu mogućnost tvrdeći da bez ljudskog kontakta nije moguće usvajati jezik. Svojim istraživanjem testiram hipotezu da deca mogu da postanu dvojezična u jednojezičnoj sredini putem odgovarajućih video sadržaja na jeziku koji nije jezik okruženje u kom žive. Ovde možete pogledati javno dostupan materijal: NAŠA DECA I CRTANI FILMOVI NA STRANIM JEZICIMA

Ukoliko imate dete predškolskog uzrasta koje je preko crtanih i drugih video sadržaja postalo dvojezično i želite da učestvujete u istraživanju, molim Vas da se javite na:  

engleskijezik.ups@gmail.com 


MOJA JAVNA PREDAVANJA I GOSTOVANJA U MEDIJIMA (LINK)