четвртак, 08. октобар 2015.

Zamke usvajanja jezika preko elektronskih medija

Na više mesta na ovom blogu naznačena je prednost ranog bilingvizma, tj. usvajanje jezika putem dovoljne izloženosti  dvama jezicima pre četvrte godine. U usvajanju jezika kojim ne govori zajednica u kojoj dete živi najvažniju ulogu imaju roditelji ili staratelji koji sa detetom komuniciraju na tom jeziku.

Međutim, često se dešava da roditelji ne govore ili nedovoljno dobro govore jezik koji dete usvaja preko elektronskih medija (TV, video igrice, internet). Npr. dete živi na srpskom govornom području, roditelji ne govore engleski, a dete ipak, često preko crtanih filmova, usvaja engleski jezik. Ovaj proces je toliko spontan da se mnogi roditelji nađu u čudu kada dete odjednom „progovori na jeziku  koji nikad nije učilo“. Na ovaj način većina dece usvaja i srpski i engleski bez problema (Iz nastavničke prakse: kad neki student  demonstrira izuzetno znanje engleskog jezika, pitam kada i kako je počeo da uči engleski. Odgovor u 99% slučajeva je: u veoma ranom detinjstvu kroz crtane filmove, a kasnije video igrice. Pri tom isti ovi mladi ljudi nemaju nikakav problem sa srpskim jezikom).

Ipak, postoje i deca na našem području koja pokazuju usporeniji jezički razvoj na srpskom jeziku ili imaju jezičke poremećaje. Neki od njih usvajaju engleski preko crtanih filmova. Stoga, naši logopedi često savetuju roditeljima da ne izlažu decu drugom jeziku pre nego što se  formira stabilnija baza maternjeg jezika (dakle, ne pre četvrte godine). Neki logopedi čak  idu tako daleko da tvrde da paralelno izlaganje dvama jezicima uzrokuje jezičke poremećaje kod dece. Ovakvi stavovi su u suprotnosti sa naukom 21.veka (polovinom prošlog veka verovalo se da rana dvojezičnost negativno deluje na jezički i sveukupni kognitivni razvoj dece. O nekim prednostima biligvizma pročitajte na: Manje poznate prednosti bilingvizma).  O značaju logopeda koji su specijalizovani za dvojezičnu decu, pogledajte: Normalan jezički razvoj ili jezički poremećaj?

Ono što, pak, po mom i mišljenju mnogih, može da utiče ili da uzrokuje probleme pri usvajanju srpskog jezika je prekomerno „sedenje ispred ekrana“. Iz tog razloga, kada savetujem roditeljima da svojoj deci puštaju crtane filmove na engleskom jeziku svaki dan, uvek naglašavam štetnost dugotrajnog praćenja video sadržaja. Deca koja provode previše vremena ispred ekrana ne razvijaju u dovoljnoj meri ni verbalne ni neverbalne veštine. Često, sa takvom decom roditelji ne komuniciraju dovoljno ni kada ne gledaju video sadržaje. Neretko takva deca ne idu ni u vrtiće.  Stvara se nezdrava dinamika odnosa u kome dete i roditelji (i okolina) posle izvesnog vremena ne znaju kako da komuniciraju međusobno i tako dete nije dovoljno izloženo srpskom jeziku. U takvim slučajevima deca pokazuju daleko naprednije znanje jezika usvajanog preko medija u odnosu na jezik kojim govori okruženje. S obzirom na činjenicu da je dete posle četvrte godine sve svesnije sebe i svojih znanja i veština, velika je verovatnoća da će, u ovakvim slučajevima, preferirati engleski jezik (okolina reaguje sa neodobravanjem kada govori srpski, dok mu se dive kada govori engleski; više zanimljivih sadržaja na engleskom jeziku).

Dakle, ukoliko roditelj želi da mu dete uspešno usvaja oba jezika, mora detetu obezbediti dovoljnu izloženost jezicima, a posebno jeziku okruženja u kome živi i ide u školu. Podsetimo, nivo jezičkih znanja i veština bilingvala bi trebalo da bude  u srazmeri sa njihovim komunikacijskim potrebama i najčešće je jedan od jezika vidljivo dominantan i više razvijen (pogledati: Mitovi o dvojezičnosti ) U slučaju deteta koje živi na srpskom govornom području i školuje se na srpskom jeziku dominantan jezik bi trebalo da bude srpski. Stoga, roditelji moraju da osiguraju ovu dominantnost najpre kvalitetnim svakodnevnim razgovorima  sa decom, uključivanjem deteta u društvo (npr. vrtići), čitanjem knjiga primerenim za njihov uzrast , te odabirom zanimljivih video i audio sadržaja na srpskom jeziku.

Da zaključim: crtani filmovi (i drugi primereni elektronski sadržaji) na engleskom jeziku su sjajan, delotvoran, zabavan i gotovo besplatan materijal za  usvajanje jezika i  mogu se gledati  svaki dan, ali u razumnoj meri i uz obezbeđivanje svakodnevne dovoljne izloženosti srpskom jeziku. 

Milena Mićić, magistar engleskog jezika i majka dvojezičnog deteta

Dečak David Mićić iz Republike Srpske govori engleski jezik koji najvećim delom usvaja preko crtanih filmova.

Нема коментара:

Постави коментар